O THAN E ROMANE ČHIBAKORO ANDRE O INDOIRANIKO GRUPO

RALPH TURNER (1926)

HRAMOSARDA ROMANES M.R.Y.

Akathe si yekh sumario Romanes e phure lileskoro e rayestar R. Turner, kay sikavela sar i Romani Čhib, šeral, ekh kotor e maškarune (central) indiakere čhibengoro sas. But vriama phende e lilavne kay i Romani Čhib e indiakere nordvestune themendar avela. Vi patiavenas kay i Romani Čhib thay e dardiko čhiba jekh sine. Paleder aver gadže thode khetane andre yekh grupo i Romani Čhib ta e maškarune indiakere čhiba. O čačipe si, e duy dikhlimata vi čace-le, vi xoxavne-le. Korkoro te dikhas mišto andre e Romane Čhibakere struktura šay te ahavas o čačipe e Romane istoriakoro.

ANGLUNE PHARUVIMATA

I Romani Čhib, sar e adivesune maškarune indiakere čhiba, therela innovatsii kay sikavena kay o angluno, purano them kate biandili amari čhib isas e indiakoro "ilo", kate vi i hindi thay vi i rajasthani biandile. Tele sikavas akala anglune pharuvimata.

(S:Sanskrito>C:maškaruno-R:Romani-NW:nordvesti-SW:sudvesti-E:esti-S:sudi)

S>C-R-NW-SW-E-S

r>i/u-i/u-ri-a-a?-a Sans. mrstah > Rom. mišto

rt>t-t-t-t-t-t Sans. vrttih > Rom. buti

ks>kkh-kkh-cch-cch-kkh-cch? Sans. aksi > Rom. (j)akh

tv>pp-pp-tt-tt-pp?-tt? Sans.-tvana- Rom. -pen

y->dž-j(=dž)-y-j-j-y- Sans.yuka Rom.džuv

-m->-v-v-m-v-v-m- Sans. komalah Rom. kovlo

Dikhliola akate kay e Romane čhibakere pharuvimata ekh sine odolensa e maškarutne čhibende. Odoleske, akava demostratsisarela kay i Romani Čhib angleder khetane isas okole phure čhibensa, kay paleder ule e adivesune indiakere čhiba Rajasthani, Hindi etc.

KONSERVATSII

I Romani čhib, sar vi e dardiko čhiba, therela muja (fonemi) kay e maškarune čhibende aba našavdile, sar e phure -t-, -d-, -th-, kay Romanes ule -l-: gili < S gita etc, vay e grupi b/p+r, t/d+r , kate e maškarune chibende našavdilo o angluno konsonanti, ta i Romani Čhib, sar e dardiko čhiba, vi adives therena: S trini > R trin, S prasthati > R prastala, Vi isi aver fenomeni konservatsia, kay sikavena sar i Romani Čhib, kay isas angleder andre o maškaruno grupo, ulavdili akalestar, angleder e Ašokasko thagarimastar (kana akala muya aba bilanile e maškarune čhibende). Adayale, e Roma angleder gele e nordvestune themende, kate isi e dardiko čhiba kay na našavde okola muya.

PALUNE INNOVATSII

Adayale, natural, e innovatsii kay i Romani Čhib ta e dardiko čhiba sikavena, na dikhliona e maškarune indiakere čhiba, sar i metatesis andre r : R trashela < S tarsayati ., vay (vi sar o vestuno grupo) v- > b- : S vikrinati > R bikinela, thay aver.

KONKLUTSII ANDRAL I FONOLOGJA

Adayale, e anglune innovatsii (r > i/u, ks > kkh, sm > mh) si yekh e Romani Čhibate ta e maškarune indiakere čhibende. Mamuyal, e therimata (s,s,S,tr,st, -t- etc), si yekh e Romane Čhibate ta e dardiko čhibende. E duy palune innovatsii, kay yekh si Romanes ta e maškarune čhibende, vi sikavdjona avre čhibende, vi andre aver lingvistikake grupi, ta odoleske či specialno na sikavena.

LAVIPE (VOKABULARIO)

Akaya konklutsia konfirmime isi e lavimastar. Te isas i Romani Čhib originalno e dardiko čhibendar, našti isas te therel lava e maškarune čhibendar (kay nanay e dardiko čhibende). Mamuyal, te isas original yekh maškaruni čhib kay geli ko nordvest, logiko si te therel lava vi maškarune R opre < Pr. uppari > Hi. upar, R kher= Pali gharam = Hi. ghar etc), vi dardiko, sar R shov < dardiko, cf. Gawar-Bati shoh, Garvi sho, etc < S sat. vaj R mursh, cf. Shina musha.

MORFOLOGIA

Akaja teoria čači te ovel, e phure Roma mukhle e indiako maškar angleder e vriamatar kana okola čhiba našavde lengeri original deklinatsia. Ta i informatsia andral e dati kay akana džandliona xari xari isi. Ašti, o Romano agor -o , andre substantivi vay adiektivi (gadžo, kalo etc) avela andral o Prakrito -a(k)o, kay korkoro sikavdyola andre o maškaruno grupo, sar vi ašti o agor ko verbo presente -asa , vi kana akaya forma vi sikavdyola andre o nordvestuno grupo.

RELATSII ANDRE O MAŠKARUNO GRUPO

I Romani Čhib ulavdili andral e maškaruno grupo but but berš angle: adayale, našti te phenas eksakto savi e adivesune čhibendar si okoya kotar avela i Romani: e diferentsii odoya vriama sine sa tikni te džanas adales akana. Korkoro šay te phenas kay i Romani Čhib angleder avela andral o maškaruno grupo.

RELATSII MAŠKAR E ROMANE DIALEKTI (1)

Isi lilavne kay patyavena kay e Roma, e Dom thay e Lom teliarde e Indiatar khetane. No e diferentsia maškar i Romani ta i Domari sa bare isi, thay lengere similarimata šay te eksplikatsisardion lengere yekhimastar e Indiate, angleder e teliarimastar. Vi andre o presenti indikativo, kay si o buter uniformi sare indiakere čhibende, isi bare diferentsii: E Romane čhibate o presenti avela andral e Sanskrita, ta e Domari čhibate, e terminatsii našti avena odolestar: von, ašti, pronominal sufiksi sine. Akava vi e lavimaste dikhlyola: Romani kher (< S gharam) e Domari čhibasa kuri (< S kutam) nanay yekh. Thay vi te rešte e Persia sar yekh čhib, bidaranes, ulavdile okothe, soske i Romani aba pharuvdasas v- ko -b kana lela udžiles o lav veš andral i Farsi (< Pehlevi vešak/Kurdi više), soske akava pharuvipe na sikavdiola akale laveste. Thay akava pharuvipe trebulas te ovel paleder e ulavimastar e Armeniakere Lomengero, soske akala konservatsisarena o phuro -v. Akale fenomeni, thay aver e Lomavren čhibate, šay te theren relatsia e dardiko čhibensa, kate vi dikhliona similar. E Roma, Dom thay Lom, te ulavdile angleder te teliaren andral e India, ašti maladile paleder. Akava fakto šay te eksplikatsisarel vi lengere diferentsii, thay vi e kausi lengere similarimaskere.


(1) Kana akava lil isas hramome, e lilavne patyavde kay e čhiba Romani, Domari thay Lomavren yekh isas. Paleder, neve studii sikavde kay akala, čačes, trin čhiba isi, kay ašti therena relatsia yekhavreske, ta kay teliarde andral India na khetane.